Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
U konačnoj verziji šest zahtjeva opozicije * Pisma našli u gepeku * Lukšića i Mugošu ni da privedu zbog Duvanskog * Odbili da kazne đake za NATO sirene * Ključevi stana u rukama Milice Vojinović * U konačnoj verziji šest zahtjeva opozicije * Tači naručivao ubistva i švercovao drogu
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 02-04-2016

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
JANKO VUČINIĆ, predsjednik Radničke partije:
– Laž je da će Crna Gora imati bilo kakve koristi od NATO-a, samo ćemo nacrtati metu preko države za bezumne teroriste.

Vic Dana :)

Haso je jako tužan jer mu se izgubio pas!- Što ne daš oglas u novinama? - pita ga Mujo.
- Ne vrijedi, bolan, moj pas ne zna čitati.
Pričaju dva sveštenika:
- Joj, znaš šta mi se juče desilo. Dođem u samostan i uđem časnoj sestri u sobu, a ona gola na krevetu.
- I, šta si napravio?
- Pa pokrio je, a šta bih drugo. Šta bi ti napravio? - Pa isto lagao.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Vijest dana - datum: 2016-03-24 RAZORNE POSLEDICE NATO BOMBARDOVANJA NEKADAŠNJE SRJ OSJEĆAJU SE I NAKON 17 GODINA
Murina nakon bombardovanja Rane koje ne zarastaju I nakon 17 godina sve se to teško podnosi. Zapravo, što vrijeme više prolazi, sve je teže – kazao je Dušan Stajić, otac prve žrtve NATO bombardovanja SR Jugoslavije Mirko Knežević, otac ubijenog dječaka Miroslava, kaže da su mu se izlile i suze i snaga i da je prosto nemoćan da više išta o tome priča U agresiji NATO-a na SRJ u Crnoj Gori je stradalo 10 građana, među kojima i troje djece
Dan - novi portal
Ne­vje­ri­ca je bi­la pr­vi osje­ćaj ka­da sam oba­vi­je­šten da je moj sin stra­dao od NA­TO bom­bi u Da­ni­lov­gra­du, a ka­ko go­di­ne pro­la­ze, sve je te­že i te­že, ka­zao je u raz­go­vo­ru za „Dan“ Du­šan Sta­jić, otac voj­ni­ka Sa­še Sta­ji­ća, pr­ve žr­tve NA­TO agre­si­je na ta­da­šnju Sa­ve­znu Re­pu­bli­ku Ju­go­sla­vi­ju. „Mi­lo­srd­ni an­đeo”, ka­ko je NA­TO na­zvao svo­ju voj­nu ak­ci­ju pro­tiv SRJ, po­čeo je zlo­či­nač­ko ra­za­ra­nje na te­ri­to­ri­ji Sr­bi­je i Cr­ne Go­re 24. mar­ta 1999. go­di­ne, oko 20 ča­so­va. U ne­za­pam­će­nom zlo­či­nač­kom pi­ru 19 naj­ra­zvi­je­ni­jih za­pad­nih ze­ma­lja, ko­je su kre­nu­le na SRJ bez odo­bre­nja Sa­vje­ta bez­bjed­no­sti Uje­di­nje­nih na­ci­ja (UN), za 78 da­na i no­ći bom­bar­do­va­nja, uz 30.000 va­zdu­šnih na­le­ta i 50.000 is­pa­lje­nih ra­zor­nih pro­jek­ti­la, stra­da­lo je 2.500 lju­di. Pr­ve me­te bi­le su ka­sar­ne i pro­tiv­va­zdu­šna od­bra­na Voj­ske SRJ u Da­ni­lov­gra­du, Ba­taj­ni­ci, Mla­de­nov­cu, Pri­šti­ni...
Sta­jić je iz­ja­vio za na­še no­vi­ne da mu je ne­shva­tlji­vo da pri­ja­telj cr­no­gor­skom na­ro­du sju­tra mo­že bi­ti ne­ko ko ga je za­si­pao bom­ba­ma, ali, ka­ko ka­že, ne mo­že da kri­ti­ku­je od­lu­ku vla­sti da Cr­na Go­ra po­sta­ne čla­ni­ca NA­TO-a.
–Ka­da je po­če­la agre­si­ja i ka­da sam do­bio te­le­gram da je moj sin stra­dao, ni­je­sam mo­gao da po­vje­ru­jem da je me­ne i su­pru­gu to sna­šlo. To je bio moj pr­vi osje­ćaj. Ostao nam je u sje­ća­nju kao ve­dar, ras­po­lo­žen, ona­kav ka­kvog bi sva­ki ro­di­telj po­že­lio za svo­je di­je­te. I na­kon 17 go­di­na sve se to te­ško pod­no­si. Za­pra­vo, što vri­je­me vi­še pro­la­zi, sve je te­že –re­kao je Sta­jić za „Dan“.
Na pi­ta­nje ka­ko gle­da na od­lu­ku cr­no­gor­skih vla­sti da dr­ža­vu uve­du u NA­TO, Sta­jić je ka­zao da to ne mo­že da kri­ti­ku­je jer se oko toga ni­šta ne pi­ta.
–Zna se ko do­no­si tu od­lu­ku, a mi smo ne­moć­ni kao po­je­din­ci, a bo­ga­mi i kao na­rod, da to spri­je­či­mo. Me­ni je ne­shva­tlji­vo da nam sju­tra mo­že bi­ti pri­ja­telj ne­ko ko je bom­ba­ma ubi­jao naš na­rod, uni­šta­vao na­še ško­le, bol­ni­ce... To je je­di­no što mo­gu re­ći – ka­zao je Sta­ji­ć.
On do­da­je da su ga od 2000. sva­ke go­di­ne zva­li na go­di­šnji­cu obi­lje­ža­va­nja tra­ge­di­je u da­ni­lov­grad­skoj ka­sar­ni i da je ta prak­sa uki­nu­ta ka­da se Cr­na Go­ra osa­mo­sta­li­la.
–Dok se Sr­bi­ja i Cr­na Go­ra ni­je­su raz­dvo­ji­le, obi­lje­ža­va­nju go­di­šnji­ce uvi­jek je pri­su­stvo­va­la i voj­ska, a sa­da je i to dru­ga­či­je – na­veo je Sta­jić.
Bez ob­zi­ra na to, on sva­ke go­di­ne do­la­zi u tu ka­sar­nu da po­lo­ži cvi­je­će i vi­je­nac sa pred­stav­ni­ci­ma Sa­ve­za bo­ra­ca.
-Ka­da se tra­ge­di­ja de­si­la, naj­vi­še sam ko­mu­ni­ci­rao sa Voj­skom SRJ, uglav­nom sa nje­nim pred­stav­ni­ci­ma iz Da­ni­lov­gra­da. Uvi­jek sam sa nji­ma imao ko­rekt­nu sa­rad­nju. Sa­da tih lju­di vi­še ne­ma, oni su oti­šli u pen­zi­ju, ili na dru­ga rad­na mje­sta. Sa dr­žav­nim vla­sti­ma ni­je­sam imao ni­ka­kvu ko­mu­ni­ka­ci­ju – is­ta­kao je Sta­jić i do­dao da je do sa­da imao ko­rekt­nu sa­rad­nju sa voj­nim vla­sti­ma, ko­je mu do­zvo­lja­va­ju da uđe u gar­ni­zon i po­lo­ži cvi­je­će.
Ka­ko je po­ru­čio do­la­zi­će u Da­ni­lov­grad na obi­lje­ža­va­nje go­di­šnji­ce bom­bar­do­va­nja, do­kle god bu­de u sta­nju, bez ob­zi­ra na to da li će Cr­na Go­ra po­sta­ti čla­ni­ca NA­TO-a.
To­kom agre­si­je za­pad­ne voj­ne ali­jan­se u Cr­noj Go­ri je stra­da­lo 10 gra­đa­na, me­đu ko­ji­ma i tro­je dje­ce. Pr­vog da­na na­pa­da pa­la je i pr­va žr­tva – de­vet­na­e­sto­go­di­šnji Sa­ša Sta­jić iz Be­o­gra­da, ko­ji je po­gi­nuo na rat­noj stra­ži u kru­gu ka­sar­ne „Mi­lo­van Ša­ra­no­vić” u Da­ni­lov­gra­du. U na­pa­di­ma ko­ji su usli­je­di­li 6. apri­la 1999. go­di­ne NA­TO je ba­cio bom­be na aero­drom u Go­lu­bov­ci­ma. Dan ka­sni­je bom­bar­do­va­na je far­ma u Pod­go­ri­ci, ka­da su stra­da­la tri rad­ni­ka za­po­sle­na na njoj. To­kom 16. apri­la vi­še pro­jek­ti­la i bom­bi po­go­di­lo je pod­ruč­je Pod­go­ri­ce i Da­ni­lov­gra­da, a 30. april osta­će upam­ćen kao je­dan od naj­kr­va­vi­jih da­tu­ma u no­vi­joj isto­ri­ji Cr­ne Go­re. Ta­da je u Mu­ri­ni stra­da­lo šest ne­vi­nih ci­vi­la, me­đu ko­ji­ma i tro­je dje­ce, a de­vet lju­di je po­vri­je­đe­no. Ži­vo­te su iz­gu­bi­li Mi­ro­slav Kne­že­vić (1985), Oli­ve­ra Mak­si­mo­vić (1986), Ju­li­ja Bru­dar (1989), Vu­kić Vu­le­tić (1953), Mil­ka Ko­ča­no­vić (1930) i Ma­noj­lo Ko­ma­ti­na (1927).
Mir­ko Kne­že­vić, otac ubi­je­nog dje­ča­ka Mi­ro­sla­va, ka­že da su mu se iz­li­le i su­ze i sna­ga i da je pro­sto ne­mo­ćan da vi­še išta o to­me pri­ča. On ka­že da te­ške ra­ne sve ja­če bo­le.
–Ne dao Bog ni krv­ni­ku ne­što slič­no. Če­sto sam se pi­tao je li sve ovo ru­žan san. Na mo­ju ža­lost ni­je, a na obraz i sra­mo­tu vla­sti na če­lu sa Mi­lom Đu­ka­no­vi­ćem, ko­ja je zbog to­ga, a i zbog mno­gih dru­gih ka­ta­sto­fal­nih po­te­za ko­je po­vla­či u kon­ti­nu­i­te­tu, sve omra­že­ni­ja kod na­ro­da. Bol i tu­ga su ve­ći usled sa­zna­nja da moj sin i dru­ga dje­ca Mu­ri­ne i ši­rom SRJ, kao i sve dru­ge ne­vi­ne žr­tve, tru­nu zbog ne­či­jih lič­nih ci­lje­va i in­te­re­sa i obi­je­sti tih bez­du­šnih moć­ni­ka. Ne znam ka­ko sam uop­šte u ži­vo­tu, a ka­mo­li u pa­me­ti i pri svi­je­sti. Ka­da sa­mo po­mi­slim ka­ko mi je bi­lo ka­da sam ušao u mr­tvač­ni­cu a ni­je­sam mo­gao ni da pre­po­znam svo­je di­je­te. Ti­je­lo mu je bi­lo is­ko­ma­da­no. Je­dva po­ve­za­ne dje­lo­ve sta­vljao sam u cr­nu vre­ću i ta sli­ka mi uvi­jek leb­di is­pred oči­ju. To je uči­nak za­pad­ne „ci­vi­li­za­ci­je“ na sa­mom kra­ju 20. vi­je­ka. I da­nas se pi­tam po če­mu je taj Za­pad to­li­ko ci­vi­li­zo­van ako ta­mo vla­da­ju mon­stru­mi ko­ji su sprem­ni da ko­ma­da­ju ne­vi­nu dje­cu – sa gor­či­nom i bo­lom u gla­su pri­ča Kne­že­vić.
Nje­gov brat Mar­ko Kne­že­vić ka­že za „Dan” da tre­ba otvo­re­no re­ći da je NA­TO zlo­či­nač­ka or­ga­ni­za­ci­ja za ko­ju ne po­sto­je za­ko­ni i su­do­vi.
–Na­ža­lost, pod uti­ca­jem ak­tu­el­nih pro­za­pad­no na­stro­je­nih vla­sto­dr­ža­ca u Cr­noj Go­ri, a do­ne­kle i u Sr­bi­ji, na ko­me­mo­ra­ci­ja­ma ne­vi­nim žr­tva­ma u po­sled­nje vri­je­me se i ne po­mi­nje NA­TO, što je gri­jeh pre­ma stra­da­li­ma. Ge­ne­ral­ni se­kre­tar NA­TO-a Jens Stol­ten­berg iz­ja­vio je u Pod­go­ri­ci da gu­bi­tak svih ži­vo­ta u bom­bar­do­va­nju SRJ pred­sta­vlja tra­ge­di­ju i da du­bo­ko ža­li zbog sve­ga što se de­si­lo. Mi ne pri­hva­ta­mo sa­u­če­šće ko­je je on ta­da iz­ra­zio svim po­ro­di­ca­ma i svi­ma ko­ji su iz­gu­bi­li svo­je vo­lje­ne. Zna se do­bro obi­čaj i re­do­sled stva­ri ka­ko tre­ba da po­stu­pi onaj ko pro­li­je ne­či­ju krv. Tre­ba­lo je da se u ime NA­TO-a pr­vo jav­no iz­vi­ni za zlo­čin svim po­ro­di­ca­ma ko­je su pre­tr­pje­le gu­bit­ke, pa tek on­da da iz­ra­ža­va ža­lje­nje i sa­u­če­šće –ka­te­go­ri­čan je Mar­ko Kne­že­vić.
A.T.–N.V.


NA­TO ni­je po­tre­ban

Zbog svih zlo­či­na ko­je je NA­TO po­či­nio to­kom agre­si­je na SRJ i svih dru­gih ne­ga­tiv­no­sti ko­je ta ali­jan­sa no­si sa so­bom, po­ru­ka po­ro­di­ca žr­ta­va, oku­plje­nih u NVO Udru­že­nje žr­ta­va NA­TO va­zdu­šnih na­pa­da „Mu­ri­na 1999”, kao i vas­ko­li­kog na­ro­da na tom i ši­rem pro­sto­ru, jed­no­gla­sna je i gla­si da Cr­noj Go­ri ni u kom slu­ča­ju ni­je po­tre­ban taj agre­siv­ni voj­ni sa­vez.


Poginulo 275 ljudi

Prema podacima Fonda za humanitarno pravo, broj poginulih od NATO bombardovanja na teritoriji Srbije (bez Kosova) i Crne Gore iznosi 275 ljudi, od čega 180 civila, 90 pripadnika Vojske Jugoslavije (VJ), pet pripadnika MUP-a Srbije.


Od­lu­ke bez osno­va u pra­vu

Po­ro­di­ce žr­tva zlo­či­na u Mu­ri­nu sma­tra­ju da je dr­ža­va od­go­vor­na za po­gi­bi­ju nji­ho­vih naj­bli­žih i zbog to­ga su pod­ni­je­le tu­žbe, ko­je su ima­le čud­ne sud­ske epi­lo­ge. Ka­da je ri­ječ o pre­su­da­ma Osnov­nog su­da u Pod­go­ri­ci, pri­m­jet­na je ne­us­kla­đe­nost sud­ske prak­se, zbog če­ga se do­ga­đa da su ne­ke su­di­je tu­žbe­ne za­htje­ve usva­ja­le, dok su nji­ho­ve ko­le­ge iste ta­kve za­htje­ve od­bi­ja­le. Po­ro­di­ca Ma­noj­la Ko­ma­ti­ne do­bi­la je pre­su­du i no­vac, ali sa­da dr­ža­va tra­ži po­vra­ćaj tih sred­sta­va. Po­ro­di­ca Vu­ki­ća Vu­le­ti­ća ta­ko­đe je do­bi­la pre­su­du, ali ne i no­vac, a Mir­ko Kne­že­vić ni­je do­bio ni pre­su­du ni no­vac jer je nje­go­va tu­žba od­bi­je­na kao neo­sno­va­na i za­star­je­la.
U svim tim po­stup­ci­ma pri­mje­tan je ve­o­ma ne­ga­ti­van stav Vi­šeg su­da, ko­ji či­ni sve da obez­vri­je­di tu­žbe­ne za­htje­ve po­ro­di­ca stra­da­lih u Mu­ri­ni. Pri­mjet­no je i odu­go­vla­če­nje u do­no­še­nju pre­su­da, što je po mi­šlje­nju po­ro­di­ca žr­ta­va po­sle­di­ca pri­ti­sa­ka ko­je sud tr­pi od vla­sti.
Advo­kat Ve­li­ja Mu­rić ra­ni­je je ka­zao da od­lu­ka da se od­bi­ju za­htje­vi po­ro­di­ca žr­ta­va zlo­či­na u Mu­ri­nu ne­ma ni­ka­kvu osno­vu u cr­no­gor­skom i me­đu­na­rod­nom pra­vu.


Per­for­mans Srp­ske li­ste

Pro­test­ni per­for­mans Srp­ske li­ste odr­ža­će se da­nas, u 18 sa­ti, pred glav­nim ula­zom u am­ba­sa­du Sje­di­nje­nih Ame­rič­kih Dr­ža­va u Pod­go­ri­ci. Ka­ko je na­ja­vlje­no, per­for­mans i pres-kon­fe­ren­ci­ja odr­ža­će se po­vo­dom go­di­šnji­ce NA­TO agre­si­je na Cr­nu Go­ru, pre­su­de Ra­do­va­nu Ka­ra­dži­ću i for­mi­ra­nja blo­ka za dr­žav­ne iz­bo­re ko­ji će se za­la­ga­ti za pra­va Sr­ba i bez­u­slov­ne in­te­gra­ci­je sa Ru­skom Fe­de­ra­ci­jom.


PRO­TEST U POD­GO­RI­CI
Ne za­bo­ra­vi­mo
Po­vo­dom 17 go­di­na od po­čet­ka bom­bar­do­va­nja SRJ, No­va srp­ska de­mo­kra­ti­ja (NO­VA), za­jed­no sa dru­gim po­li­tič­kim par­ti­ja­ma, rat­nim ve­te­ra­ni­ma, ne­vlad­nim or­ga­ni­za­ci­ja­ma (NVO), ne­stra­nač­kim udru­že­nji­ma i gra­đa­ni­ma ko­ji se pro­ti­ve učla­nje­nju Cr­ne Go­re u NA­TO, da­nas će or­ga­ni­zo­va­ti skup na Tr­gu Re­pu­bli­ke u Pod­go­ri­ci, ko­ji će po­če­ti u 20 sa­ti. Ka­ko je ka­zao član or­ga­ni­za­ci­o­nog od­bo­ra sku­pa „Ne za­bo­ra­vi­mo“ i funk­ci­o­ner No­ve Sla­ven Ra­du­no­vić, na da­na­šnji dan, po­red oda­va­nja po­me­na žr­tva­ma i pri­sje­ća­nja na iži­vlja­va­nje nad ma­te­ri­jal­nim do­bri­ma, že­le da pod­sje­te i na či­nje­ni­cu da su ne­ke moć­ne dr­ža­ve iz tog voj­nog sa­ve­za sprem­ne da zbog svo­jih par­ti­ku­lar­nih in­te­re­sa po­ga­ze me­đu­na­rod­no pra­vo i pra­vi­la ko­ja su sa­me us­po­sta­vi­le i ko­ja i da­lje pro­kla­mu­ju.
On je do­dao da su na pro­test po­zva­li sve par­la­men­tar­ne par­ti­je za ko­je zna­ju da se pro­ti­ve ula­sku Cr­ne Go­re u NA­TO. Ra­du­no­vić je sa­op­štio da će po­men žr­tva­ma bom­bar­do­va­nja slu­ži­ti ep­si­skop bu­di­mljan­sko-nik­šić­ki, vla­di­ka Jo­a­ni­ki­je sa sve­šten­stvom Mi­tro­po­li­je cr­no­gor­sko-pri­mor­ske i da će na sku­pu go­vo­ri­ti pred­sjed­ni­ci No­ve srp­ske de­mo­kra­ti­je, De­mo­krat­ske na­rod­ne par­ti­je (DNP) i Rad­nič­ke par­ti­je An­dri­ja Man­dić, Mi­lan Kne­že­vić i Jan­ko Vu­či­nić. On je pod­sje­tio da su pri­je dva da­na na skup po­zva­li i li­de­re SNP-a, De­mo­sa i De­mo­kra­ta Sr­đa­na Mi­li­ća, Mi­o­dra­ga Le­ki­ća i Alek­su Be­či­ća, ali, ka­ko je re­kao, od­go­vor još ni­je­su do­bi­li.
Pred­stav­nik ci­vil­nih or­ga­ni­za­ci­ja ko­je će uče­stvo­va­ti na pro­te­stu Lu­ka Ra­do­njić ci­ti­rao je fran­cu­skog knji­žev­ni­ka i dr­žav­ni­ka Al­fon­sa de la Ma­ri­na, ko­ji je re­kao da je „otadž­bi­na na­sta­la na pe­pe­lu mr­tvih“.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"